Pethrasti_izletiste_restoran_3

Pethrasti

Oaza prirode i aktivnog odmora u blizini planine Ivanščice.

Izletište i restoran Pethrasti nalazi se doslovno ispod pet starih stabala hrasta lužnjaka. Tako je nastalo ime izletišta i restorana PETHRASTI koje ujedno znači biti pod stablima hrasta i 5 hrastovih stabla.

Čaroban ambijent nastao je ručnim radom, njegujući starinsku tradiciju gradnje koja obilježava izgled izletišta i restorana u kojem specijaliteti, iz domaće autohtone kuhinje, oduševljavaju svoje goste.

Dakle, ako tražite idealno mjesto za bijeg od gradske vreve i uživanje u prirodi, aktivnostima na otvorenom i ukusnoj hrani, izletište Pethrasti je destinacija koju ne smijete propustiti. Otkrijte ljepote podnožja planine Ivanščice i Hrvatskog Zagorja na jedinstven način i stvorite nezaboravne uspomene u srcu prirode.

Pethrasti_izletiste_restoran_2

Dobrodošli PETHRASTI

U dubokom srcu Hrvatskog Zagorja u blizini planine Ivanščice, skriveno ispod pet stoljetnih hrastova lužnjaka, leži čarobno izletište i restoran Pethrasti. Ovo malo čarobno izletište nastalo je iz ljubavi prema šumi, zdravom načinu života i autentičnoj domaćoj kuhinji koja oduševljava svoje goste. Smješteno u naselju Salinovec 137e kod Ivanca u Varaždinskoj županiji, Pethrasti je ne samo restoran, već i oaza mira i rekreacije za sve ljubitelje prirode i aktivnog odmora.

No, rekreacija nije jedina stvar koja čini posjet izletištu nezaboravnim iskustvom. Restoran koji je dio ovog izletišta nudi nevjerojatne gastronomske užitke iz domaće autohtone kuhinje. Specijaliteti pripremljeni s pažnjom i ljubavlju od lokalnih sastojaka oduševljavaju nepce i vraćaju u prošlost, na tradicionalne okuse Zagorskog kraja. Bilo da se odlučite za tradicionalnu zagorsku juhu, štruklje, pečenje ispod peke, pečenu patku ili neki drugi specijalitet, svaki zalogaj u restoranu Pethrasti je prava poslastica.

Tradicionalna arhitektira

Što znači, odakle ime PETHRASTI?

vrganji PETHRASTI

Gljive i šumski plodovi

Branje vrganja i gljivarski kotlić.

Bazga, branje i priprema soka.

Bagrem, pohanje cvjetova.

Branje kestena, kestenijada.

Uređenje izletišta; okoliš, vegetacija, popravak i farbanje. Volonterski uz besplatan smještaj i hranu.

Vrganji PETHRASTI

Kesteni Pethrasti

biciklizam PETHRAST 2

Bicikliranje šumom i prirodom

Za ljubitelje brdskog biciklizma, izletište PETHRASTI nudi mogućnost uživanja u vožnji kroz šumu i brdskim krajolicima. S posebno označenim biciklističkim stazama, posjetitelji mogu istražiti okolicu na dva kotača i doživjeti ljepotu prirode na jedinstven način.

Krenite na putovanje Ivanečkom cikloturističkom rutom. Ova ruta ne vodi samo kroz grad Ivanec, već i kroz niz drugih idiličnih mjesta, stvarajući nevjerojatan cikloturistički doživljaj. Duljina Idejne ivanečke cikloturističke rute iznosi 63 kilometra, a najviša točka nadmorske visine doseže visokih 478 metara.  Sama ruta je kružnog karaktera, a putovanje počinje PETHRASTI ili na Trgu hrvatskih ivanovaca i Frankopanskoj ulici.

Opširnije...

Brdski biciklizam PETHRASTI

IMG_20220327_164838

Zbirka fotografija Petra Jagetića - velikana hrvatske fotografije

U sklopu prostora nalaze se izložene fotografije Petra Jagetića.

Petar Jagetić rođen je godine 1917. u Ivancu. Grafički zanat za majstora grafičara položio je u Novom Sadu. U svojoj struci, kao grafičar, radio je od godine 1932. pa do 1941. Fotografijom se bavi već od godine 1931.

Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1946, polaže u Zagrebu pri Obrtničkoj komori majstorski ispit za fotografa. Od tada pa do svoje smrti živio je u rodnom Ivancu kao profesionalni fotograf.

Nakon Drugoga svjetskog rata, u razdoblju od dvadesetak godina, Jagetić je poznati izlagač. Njegove se fotografije nalaze i u Maloj foto biblioteci, koju tada izdaje Milan Fizi. No Jagetićevo iznimno mjesto, nedvojbeno, pripada u prvim poratnim godinama reklamnoj i modnoj fotografiji, gdje je jedan među prvima i jedan među najboljima, ne samo u Hrvatskoj nego i u jugoslavenskim okvirima.

Petra Jagetića

To je također vjerojatno prvi naš fotograf koji se još prije Drugoga svjetskog rata s kamerom spustio u rudarska okna ivanečkih rudnika ugljena, i snimio seriju izvanrednih fotografija.

Tijekom dugih godina nije imao samostalnih izložbi fotografije, niti je postigao bilo kakvo zvanje u fotoamaterskim organizacijama, jer kako je to sam govorio, to mu u njegovoj karijeri nije trebalo. No pod konac svoje karijere ipak nije odolio zovu samostalne izložbe pa je godine 1996, dvije godine prije smrti, a u povodu proslave šesto godina Ivanca održao svoju prvu i jedinu samostalnu izložbu fotografije.

SAVE_20220327_144143

Carski komen

Izmjeru austrijskih zemljišta i izradu topografskih karata Habsburške Monarhije započeo je još Karlo VI. uspostavom Katastra Milanskoga vojvodstva (Mailänder Kataster), koje je u to vrijeme bilo pod austrijskom upravom.

Rad na izmjeri Austrijskoga Carstva i izradi vojnih karata nastavili su carica Marija Tereza i car Josip II., koji je proveo i prvu sustavnu topografsku izmjeru cijele Monarhije takozvanu„Jozefinsku izmjeru” Izmjera je provedena u mjerilu 1: 28.800, a naziva se i"Prva vojna izmjera” jer je provedena ponajprije u vojne svrhe (i to neposredno nakon Sedmogodišnjeg rata, tijekom kojega je nedostatak topografskih karata posebno došao do izražaja pa se izrada detaljnih vojnih zemljovida pokazala itekako neophodnom)

Iako je, međutim, Jozefinska izmjera bila, za svoje vrijeme, dosta napredan pothvat, očekivani su katastarski planovi ipak izostali. Ta je izmjera, naime, izvedena dosta površno i nesustavno, uporabom različitih postupaka prilikom mjerenja,što je rezultiralo samo priručnim i tek približno točnim skicama terenskih mjerenja. Stoga su i Jozefinski katastar, izrađen na osnovi Prve izmjere i netom uvedeni Jozefinski
porezni sustav 1785. godine, baziran na bruto prihodu, vrlo brzo ukinuti u proljeće 1790. godine.

Poučen kumuliranim katastarskim obavijestima i iskustvima Milanskoga, Terezijanskoga i Jozefinskoga katastra kao i umanjenim financijskim rezervama zbog višegodišnjih Napoleonskih ratova Franjo I. pristupa novoj ‒ ovoga puta znanstveno i metodički temeljito pripremljenoj ‒ izmjeri cijele Monarhije 1806 godine i uvođenju takozvanoga Stabilnoga katastra (Stabiler Kataster), nazvanoga po njemu Katastar Franje I. (Franziszeischer Kataster).

Patent Franje I. "Stabilnog katastra" iz 1817. godine imao je za svrhu topografsku izmjeru zemlje i izradu preciznih vojnih zemljovida dok je
cilj cijeloga pothvata bio uvođenje novoga, ujednačenoga, pravednoga i stabilnoga poreznog sustava baziranoga ovoga puta na neto prihodu. Pod pojmom „ujednačen, pravedan i stabilan sustav” podrazumijevalo se da godišnja porezna stopa bude postotno jednaka i stabilna za sve pokrajine, okruge, kotare i općine te za svakog pojedinačnog poreznog obveznika diljem cijele Monarhije, a samim time boljim punjenjem carske blagajne.

Izmjera se vršila kroz grafičku mrežu trigonometrijskih točaka metodom triangulacije. U svrhu provedbe grafičke triangulacije u svakoj su se kvadratnoj milji određivale tri trigonometrijske točke među kojima je morala biti jedna iz koje se mogla vidjeti barem jedna od preostale dvije točke.Svrha grafičkoga trianguliranja jest odrediti potrebne točke za detaljno snimanje. Ako trigonometrijske točke odgovaraju ili su ispravne, onda triangulator nakon obavljenoga rekognisciranja (utvrđivanja stanja) izrađuje grafičku mrežu.

Grafička se mreža stvara fiksnim i ishodišnim točkama, to jest stajalištima. Za prve se biraju tornjevi, dimnjaci, kapelice, križevi, stupovi (posvećeni nekome mučeniku), usamljena ili isturena stabla, a potonji se označavaju. Prvotno su ta mjesta za označavanje bila označena visokim kolcima ili piramidama od drvenih kolaca.

Prema uputama iz patenta i mjerničkog naputka iz 1820 godine potrebno je bilo odrediti domaće geodete sa pomoćnicima koji su godinu dana prije morali odrediti grafičke točke koje nisu postojale, a obično bi se nalazile na uzvisinama i strateškim mjestima zbog lakše izmjere, zatim bi izlazili carski mjernici školovani u Beču na izmjeru trianguliranjem.

Nakon izmjere, upisa vlasništva i naziva čestica kopije karata su predane lokalnim katastrima na čuvanje pa tako i našoj katastarskoj opčini Ivanec, dok su originali pohranjeni u tadašnjoj glavnoj katastarskoj uspostavi u Beču.

U našim krajevima izmjera je završena oko 1860 godine nakon čega su za grafičke točke bili zaduženi domaći geodeti u svrhu kontrole,održavanja i popravaka, a karte su naknadno reambulirali i uvezivali što je moglo potrajati i nekoliko desetljeća.

Tako su u katastru Ivanec najstarije pohranjene karte iz perioda prelaska iz XIX u XX stoljeće. Naknadno su na grafičke,triangulacijske točke ukopani isklesani piramidalni kameni s oznakom katastarske opčine i godine, u našoj katastarskoj opčini je to "K.I.1908"

Zemljišna izmjera i ustroj Stabilnoga katastra Franje I. u Dalmaciji prema Carevu patentu iz 1817. godine i Katastarskome i
mjerničkome naputku iz 1820. godine
Marija Gjurašić

IMG_20220327_163602

Okamine

Okamine-fosili, ostaci faune Panonskog mora također su uzidani tokom izgradnje izletišta kao detalj iz prapovijesti ovog kraja u kojem je Ivanščica bila samo jedan od otoka.

IMG_20220327_163956~2

Žrvi

Žrvi ili žervi po domaćem koje se nalaze u sklopu izletišta i na kojima se može isprobati mljevenje imaju dugu povijest i tradiciju u zagorskom kraju.

One su bile uvijek za brzo namljeti kukuruz, pšenicu, ječam ili heljdu kad je zarebalo za skuhati nešto npr žgance ili sl.
Prelazile su sa generacije na generaciju u jednom domaćinstvu i imaju posebno važnost u našoj tradiciji pa su stoga gornji kameni uzidani u objekt izletišta.

Cug preša je domaći naziv za prešu za grožđe ili jabuke koja se nalazila u zagorskim kljetima ili u sklopu podruma zagorske hiže.
Za uteg prešanja imala je obično veliki isklesani kamen kao i kod žrvi. Također je izložena u sklopu izletišta BAŠTINA ED NEGDA PETHRASTI.

 

Komentari

No comments to show.

Kontakt i rezervacije

Obratite nam se s povjerenjem!

OLD OAKS j.d.o.o. Salinovec 137e IVANEC